Računovodstvo i financije, Broj 12, Godina 2017

110 Računovodstvo i financije 12/2017. GRANSKE SPECIFIČNOSTI ͳ poslovanje obrtnika Mr. sc. KORNELIJA SIROVICA HZRIF, Zagreb Stručni članak UDK 657.2 1. UVOD Prema odredbama članka 66. stavka 13. i 14. Općeg poreznog zakona, 1 porezni obveznici moraju na početku poslovanja popisati imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti. Osim na početku poslovanja, takav se popis mora sastaviti i na kraju svake poslovne godine te u drugim slučajevima, a posebno po nalogu poreznog tijela u postupku poreznog nadzora, prilikom pro- mjene cijena dobara, osim u slučaju kada se u knjigovodstvenim evi- dencijama mogu osigurati podaci o vrijednosti robe na zalihi jer tada popis imovine nije nužan te prilikom promjene poreznih stopa. U slučaju promjene stope poreza na dodanu vrijednost, obvezu popisa zalihe dobara koje se iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim porezom na dodanu vrijednost, a za koje se stopa mijenja, propisuje i članak 134. Zakona o porezu na dodanu vrijednost 2 te članak 196. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost 3 . Popis imovine obvezno se sastavlja i u slučaju prestanka obavlja- nja samostalne djelatnosti. 2. VIŠAK IMOVINE Višak dugotrajne i/ili kratkotrajne imovine utvrđen godišnjim popisom, obrtnik iskazuje u poslovnim knjigama odnosno evidenci- jama u kojima se knjiži nabava i uporaba imovine, ali ne i u Knjizi primitaka i izdataka, tj: - višak dugotrajne imovine evidentira se u Popisu dugotrajne imovine - višak kratkotrajne imovine (na primjer, višak materijala, sitnog inventara, ambalaže, robe, poluproizvoda, nedovršenih i gotovih proizvoda) evidentira se u evidenciji o nabavi i uporabi reproduk- cijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka odnosno u drugim evidencijama u kojima se osiguravaju podaci o stanju kratkotrajne imovine. Kako evidenciju o nabavi i uporabi reprodukcijskog i po- trošnog materijala, pića i napitaka ne trebaju voditi obrtnici koji 1 Opći porezni zakon, Nar. nov., br. 115/16. 2 Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Nar. nov., br. 73/13., 99/13. - Rješenje USRH, 148/13., 153/13. - Rješenje USRH, 143/14. i 115/16. 3 Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, Nar. nov., br. 79/13., 85/13. - ispra- vak, 160/13., 35/14., 157/14., 130/15., 1/17. i 41/17. obavljaju djelatnost trgovine na malo, ako u skladu s posebnim propisima vode evidenciju o stanju robe u prodajnom objektu 4 odnosno ugostitelji koji vode posebnu materijalnu evidenciju u kojoj se osiguravaju količinski podaci o nabavi i utrošku pića i napitaka (evidenciju o prometu i zaključnom stanju), 5 podaci o utvrđenom višku evidentiraju se tada u tim posebnim evidenci- jama. Višak imovine najčešće je rezultat nepravovremenog odnosno pogrešnog evidentiranja računa dobavljača ili zamjene šifri artikala pa se utvrđivanjem stvarnog stanja u navedenim poslovnim knjiga- ma i evidencijama knjiži povećanje imovine. Povećanje imovine za iznos inventurnog viška nema obilježje prometa, pa prilikom njegovog utvrđivanja ne nastaje obveza obra- čunavanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost . Porezna obveza nastaje u trenutku kada se imovina utvrđena kao inventurni višak stavlja u promet odnosno kada je naplaćena od kupca te se tada po toj osnovi evidentira i primitak u Knjizi primitaka i izdataka. 3. MANJAK IMOVINE Manjak imovine utvrđen popisom, ovisno u razlogu njegovog nastajanja, može biti: - neoporezivi manjak - oporezivi manjak. 3.1. Neoporezivi manjak Neoporezivim manjkom smatra se: - manjak nastao djelovanjem više sile - dopušteni iznos kala, rastepa, kvara i loma. 4 Prema odredbama članka 16. Zakona o trgovini, Nar. nov., br. 87/08., 96/08., 116/08., 76/09., 114/11., 16/13. i 30/14., trgovac mora nadležnom inspektoru osi- gurati podatke o stanju robe u prodajnom objektu temeljem pisanih isprava ili elektroničkih zapisa o nastalom poslovnom događaju iz kojih se nedvojbeno može zaključiti o kojem se poslovnom događaju radi. Isprave o robi u prodajnom objektu moraju imati osobito podatke o: imenu ili nazivu dobavljača; broju i nadnevku isprave o zaduženju ili razduženju robe; nazivu, mjernoj jedinici i količini robe; pro- dajnoj cijeni robe; promjeni prodajne cijene robe i zaduženju za vlastitu robu. 5 Na navedeni način se izjasnilo Ministarstvo financija, Središnji ured Porezne uprave, u mišljenju, klasa: 410-18705-01/141, ur. broj: 513- 07-21-01/06-2 od 8. ožujka 2006. godine. Na kraju svake poslovne godine obrtnici i ostale fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti obvezno popisuju imovinu i obveze te uspoređivanjem podataka dobivenih popisom sa stanjem iskazanim u poslovnim knjigama i evidencijama utvrđuju inventurne razlike. Prilikom popisa obvezno se sastavljaju popisne liste koje se, sukladno odredbama članka 66. stavka 16. Općeg poreznog zakona, smatraju knjigovodstvenim ispravama. Razlike utvrđene godišnjim popisom iskazuju se kao višak ili manjak imovine, a porezni obveznici, ovisno o razlogu zbog kojega su nastale, trebaju utvrditi podliježu li obvezi obračunavanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak. Inventurne razlike kod obrtnika

RkJQdWJsaXNoZXIy NTQ2NTE3